Link

Klenovica, ljeto 2022.

Preporuka


SLIENI TEKSTOVI

DNEVNIK

ARHIVA od 1 do 127

Iz drugih medija

13. kolovoza 2022.

Odrom od izvora do ušća


Odra, rijeka u Hrvatskoj ali i u Češkoj. Te dvije rijeke nisu međusobno povezane, samo imaju isto ime. Ona češka Odra je međunarodna i teče kroz tri države. A ova hrvatska je domoljubna, ne izlazi iz granica svoje domovine.

U Europi ova je godina bogata s toplinskim valovima i jako siromašna s oborinama. Kiše ni za lijek. To pomanjkanje kiša i suša, u nekim zemljama poput Italije, Njemačke i francuske prouzrokovalo je opasno nizak vodostaj rijeka, pa izranjaju davno potopljena naselja, spomenici, bombe iz drugog svjetskog rata a i poneke osobe koje je mafija likvidirala.

Kakvo je stanje u Hrvatskoj pogledajmo u primjeru rijeke Odre od njenog izvora do njenog Ušća.
Ovo što gledamo je izvorište rijeke Odre. Ona nastaje na područje Grada Velike Gorice između mjesta Donjeg Podotčja i Poljane Čičke. Tu se spaja više potoka: Kosnica, Ribnica i Siget.
Odra od izvorišta do ušća u Kupu kod Siska ima oko 45. kilometra
Na svom putu prvo mjesto u koje ulazi i kroz koje prolazi je Poljana Čička.
Poljana je udaljena od izvorišta nekih kilometar, dva.
Kod Poljane Čičke Odra je široka, čista i bistra. Mjesto čini lijepim i zanimljivim. Posebnu čar daje joj drveni most, kojeg su napravili nadaleko poznati turopoljski majstori drvodjelci od turopoljskog hrasta. Nažalost, most je dotrajao nije za upotrebu, i može ga se samo gledati.
No, nije uvijek stanovnicima ovog mjesta ugodno uz rijeku. U rujnu 2010. godine Poljana Čička teško je stradala u poplavi. Poplave su ponovno pogodile selo u travnju 2013. i veljači 2014.
Prirodni tok rijeke Odre prekinut je već na šestom kilometru od mjesta njenog nastanka. Nakon što Odra izađe iz Poljane Čičke, njene se vode, kod sifona Odra, jednim dijelom propuštaju u odtereti kanal Sava Odra, a drugi dio se skreće u melioracijski kanal
Oteretni kanal Sava – Odra – Sava zamišljen je kao vodogospodarski objekt višestruke namjene: rekreacijske, prometne, melioracijske, zaštitne i slično. Međutim u ovom trenutku možemo govoriti samo o kanalu kao objektu u obrani od poplave i djelomično za melioracijske potrebe. Također nisu dovršeni radovi na priključku kanala na Savu pa je kanal samo Sava – Odra.
Ovo je melioracijski kanal u njega je ispušten dio vode iz rijeke Odre. Namijenjen je poboljšanju poljoprivredne proizvodnje na okolnim parce-lama. Navodnjavanje i isušivanje tla.
Nažalost parcele oko melioracijskog kanala su neobrađene, zapuštene. E moji Turopoljci to nije dobro, hrane nema dovoljno. Biti će je manje zbog suše i klimatskih promjena. A njive koje bi mogle zalijevanjem dati dvije žetve godišnje, su neobrađene.
Nakon 4, 4,5 kilometra od sifona Odra, ujedinjene vode oteretnog kanala i rijeke Odre napuštaju kanal i ulaze u svoje prirodno okruženje, Turopoljski lug.
Nakon skretanja Odre u lug kanal s vodom se nastavlja. Ribići taj dio kanala zovu, mrtvi kanal.

Sada nam je Odra ušla u šumu i ne možemo ju pratiti automobilom pa možda niti pješice. Šuma je gusta a rijeka puna raznih prepreka.
Za sljedeći susret s Odrom idemo od Veleševca pa neasfaltiranom cestom prema zaselku Selce.
Cesta prolazi preko nasipa i kanala. Kanal je u ovom dijelu bez vode, a nasip je samo s lijeve strane.
Odmah na ulazu u Selce skreće puteljak prema rijeci Odri. Na ovom mjestu do prije nekoliko godina bio je drveni most, Selečki most. Taj most bio je od velike važnosti za stanovnike okolnih mjesta. Preko mosta pa kroz Turopoljski lug vrlo brzo se stiglo do Pešćenice i dalje do brega s vinogradima. Puno stanovnika Posavine bilo je prisiljeno, zbog rušenja mosta zapustiti svoje vinograde. Put je i dvadesetak kilometra duži.
Selce se malo, mirno mjesto na lijevoj strani rijeke Odre. Na desnoj strani rijeke je šuma Turopoljskog luga. U selu ima uređenih mjesta za kupanje i sportski ribolov. I ovdje rijeka nije presušila, ima, recimo, normalni vodostaj za ovo doba godine. Bujna vegetacija oko i u rijeci, također ne daju znakove suše.
Nakon Selca Odra ulazi u Turopoljski lug, kroz koji polako vijuga i kupi vodu iz bezbroj šumskih potoka. Nakon Selca tok Odre opet nije moguće pratiti automobilom, biciklom pa čak niti pješice. U njenom toku kroz Turopoljski lug pa sve do Odranskog polja, mogla bi se napraviti atraktivna avantura, kanuom ili kajakom. Na toj ruti, koliko god Odra bila mirna, uzbuđenja ne bi nedostajalo.
Sljedeći susret s Odrom moguć je u Odranskom Polju.
Pa kako se do njega ne može uz Odru, može se okolnim putem. Opet u Veleševec, pa uz Savu do Martinske Vesi iza koje je ulaz u Odransko polje.
Na putu kroz odransko polje mogu se sresti velika stada goveda i konja. Oni su ovdje na pašarenju od ranog proljeća do kasne jeseni. Uživaju u sočnim travama i biljkama kojih na ovim močvarnom polju ima u izobilju.
Kroz odransko polje vijuga potok Mrtva Odra. On skuplja vodu u šumovitom dijelu polja. Okružen je bujnom vegetacijom i bogat ribom. Ribići smatraju da u njemu ima više ribe nego u Odri. Problem je u bujnoj vegetaciji u samom potoku. Potok se ulijeva u Odru.
Ovdje se ponovo susrećemo s Odrom. Savladala je duboku šumu Turopoljskog luga i ponosno do žuborila u Odransko polje. Ovdje, kod mosta, veliko je stado domaćih životinja koja uživaju u pijenju čiste, bistre a vjerojatno i hladne vode.
Nakon odranskog polja, Odri je ostalo još malo puta do svoga ušća. Još treba proći kroz Žabno, pa mjesto koje je po njoj dobilo ime, Odra. I to je to. Prođe ispod željezničkog mosta i ulije se u Kupu. Onda zajedno s Kupom postaje plovna zadnjih četiri kilometra, a prije ulijevanja Kupe u Savu.

Tag: odra

Komentiraj

Ispis
Komentara(0)
6. kolovoza 2022.

Kupa kod Pokupskog i Starog Broda

Ljeti kada su visoke temperature tražimo načina kako se rashladiti. Najčešće spas vidimo na moru, u kojeg hitamo ili o kojem samo sanjamo. Ali rashladiti se može na puno načina. Osim skokom u more, spas od vrućine možemo naći i na drugim mjestima, poput toplica, bazena, jezera ali i rijeka.

A jedna od rijeka koja je čista, bistra i za kupanje spremna je Kupa.

Rijeka Kupa je najduža Hrvatska rijeka u kojoj je izvor i ušće na području Hrvatske. Izvire na nadmorskoj visini od 329 m iz krškog jezerca tirkizno zelene boje u Nacionalnom parku Risnjak kod mjesta Razloge u Gorskom kotaru.
Na svom toku od 296 km, Kupa je jednim dijelom granica između Slovenije i Hrvatske. Prolazi kroz gradove Ozalj, Karlovac, Petrinja i Sisak. U zadnjem dijelu toka, od ušća odre kod Siska pa do ušća Kupe u Savu rijeka je plovna u dužini od oko 4 km.
U ljetnim mjesecima Kupa je pogodna za kupanje te su duž njene obale uređena mnoga kupališta. A upravo smo vidjeli ili gledamo kupališta kod mjesta Pokupsko i Stari Brod
Ali to nije sve Kupa je je pogodna za vožnju kanuom i kajakom. I svakako ne smijemo zaboraviti ribolovce koji uživaju u sportskom ribolovu. a da imaju što loviti, imaju, Kupa je bogata ribom.
Da je kupa atraktivna i da svojom ljepotom i sadržajem privlači ljubitelje prirode, svjedoče mnoga vikend naselja koja su izgrađena uz naseljena mjesta uz Kupu.
Ta vikend naselja često su veća od sela uz koja su napravljena. Upravo su takva vikend naselja i uz Pokupsko i uz Stari Brod.

I sada kada pogledima malo površine uz kupu, sve je zeleno. I stabla i trava su zeleni. Nema gužve, nema ručnika koji čuvaju mjesta. Ali nema niti tipa koji nudi suncobrane i ležaljke. To ovdje uz rijeku nije potrebno, može se ležati na mekanoj travi a hladovinu birati od potpune do djelomične.

Zgodno je vidjeti kako su stanovnici koji žive uz rijeku napravili svoja mala drvena sunčališta, molove. Tu se mogu kupati, sunčati, loviti ribu i vezati čamac.
Ma ljetni raj na zemlji.
Rekao bi da taj svoj raj uz rijeku, privremeni i stalni stanovnici Pokuplja ljubomorno čuvaju kako bi se zaštitili od gužva i osigurali si mir, te zadržali ljepotu krajolika..


Tag: kupa

Komentiraj

Ispis
Komentara(0)
1. kolovoza 2022.

Klenovica, Uvala Žrnovnica i Smokvica


Tag: putovanje

Komentiraj

Ispis
Komentara(0)
24. srpnja 2022.

Velika Gorica, ljeto dvadeset i druge


Tag: turopolje

Komentiraj

Ispis
Komentara(0)

ARHIVA


  • *Komentara(0)

    *Komentara(0)
    476.

    *Komentara(0)

    *Komentara(0)

    *Komentara(0)

    *Komentara(0)

    *Komentara(0)

    *Komentara(0)

    *Komentara(0)

    *Komentara(0)

    *Komentara(0)

    *Komentara(0)

    *Komentara(0)
    446. Kumrovec

    *Komentara(0)
    444. Obrovac

    *Komentara(0)
    442. Đakovo

    *Komentara(0)

    *Komentara(0)

    *Komentara(0)

    *Komentara(0)
    421. Knin

    *Komentara(0)

    *Komentara(0)

    *Komentara(0)

    *Komentara(0)

    *Komentara(0)

    *Komentara(0)

    *Komentara(0)

    *Komentara(0)

    *Komentara(0)

    *Komentara(0)

    *Komentara(0)

    *Komentara(0)

    *Komentara(0)

    *Komentara(0)

    *Komentara(0)

    *Komentara(0)

    *Komentara(0)

    *Komentara(0)

    *Komentara(0)

    *Komentara(0)

    *Komentara(0)

    *Komentara(0)

    *Komentara(0)

    *Komentara(0)

    *Komentara(0)

    *Komentara(0)

    *Komentara(0)

    *Komentara(0)
    354. Sunja

    *Komentara(0)
    353. Zagreb

    *Komentara(0)
    352. Trst

    *Komentara(0)

    *Komentara(0)

    *Komentara(0)

    *Komentara(0)

    *Komentara(0)

    *Komentara(0)

    *Komentara(0)

    *Komentara(0)

    *Komentara(2)
    *Komentara(0)

    *Komentara(2)
    *Komentara(0)

    *Komentara(2)
    *Komentara(1)
    *Komentara(4)
    *Komentara(0)

    *Komentara(0)

    *Komentara(2)
    *Komentara(0)

    *Komentara(3)
    *Komentara(3)
    *Komentara(0)

    *Komentara(0)

    *Komentara(0)
    267. Smradovi

    *Komentara(0)

    *Komentara(1)
    *Komentara(0)

    *Komentara(0)

    *Komentara(0)

    *Komentara(0)

    *Komentara(0)

    *Komentara(0)

    *Komentara(0)

    *Komentara(0)

    *Komentara(0)

    *Komentara(0)

    *Komentara(0)

    *Komentara(0)

    *Komentara(0)

    *Komentara(0)

    *Komentara(4)
    *Komentara(0)

    *Komentara(2)
    *Komentara(0)

    Izradio Ivan Hrvaeia, 2007