BLOG I VLOG

Datum: 14.11.2022

Obnovu nakon potresa nema tko napraviti

Možda smo već zaboravili na razorni potres koji je 29. prosinca 2020. godine pogodio Sisačko-moslavačku, Karlovačku, Zagrebačku županiju i grad Zagreb. Od tog potresa do danas, 13.studenog 2022. godine prošlo je skoro dvije godine ili preciznije 684 dana.

Pa da vidimo kakvo je stanje u obnovi Banije. Prema podacima stožera civilne zaštite do 10. studenoga 2022. zaprimljeno 9.647 zahtjeva za obnovu i 8.567 zahtjeva za nekonstrukcijsku obnovu. Nekonstrukcijski obnovljeno je 3.808 kuća, samoobnovljene je 1.055 kuća, radovi se izvode na 563 kuće. Novoizgrađeno 6 kuća, konstrukcijska obnova izvodi se na 110 kuća. Uklonjeno 758 objekata.
Kada zbrojimo zahtjeve za obnovu dobijemo 18 214 zahtjeva. Kada od tog broja oduzmemo obnovljene i samoobnovljene dobijemo 13 351 kuću koja nije obnovljena. Zbog oštećenja od potresa uklonjeno je 758 objekata a do sada je izgrađeno samo šest kuća.
Ako uzmemo neki prosjek da u kući žive tri osobe onda dobijemo da preko 40 000 osoba živi u neadekvatnim uvjetima. Žive u kontejnerima, kampkućicama i improviziranim nastambama. Tom broju svakako treba dodati barem tri tisuće osoba koje čekaju na izgradnju kuća.
Ali tu nije kraj patnji tih ljudi, obnova i izgradnja nema konkretnog plana. Ne zna se kada će i da li će ikad ta obnova biti izvršena.

Ovi poražavajući podaci o obnovi još su strašniji u zbilji. Situaciju na terenu upravo gledamo na ekranu. U iole organiziranoj državi barem bi bio izrađen i javno obznanjen plan obnove, s dinamikom i rokovima. Da građani znaju do kada čekaju, da organizatori obnove i izvoditelji radova svoj posao obavljaju poštujući profesionalne standarde i rokove. Da se sankcioniraju svi oni koji ne poštuju rokove i standarde gradnje. Počevši od ministra pa do izvoditelja.
No u hrvatskoj ne možemo očekivati odgovornost, poštivanje rokova i norma. U Hrvatskoj većina građana ne možemo očekivati neovisno i pošteno pravosuđe. Zdravstvena zaštita za obične građane svela se na liste čekanja. Došli smo do toga da se čeka rok za upis na listu čekanja za medicinski zahvat ili dijagnostiku. Nemojmo se zavaravati život građanina ovisnog o zdravstvenoj zaštiti jako malo vrijedi. Ta zaštita nije besplatna, preplaćena je i za život opasna.
U kovid epidemiji smo vidjeli kako funkcionira zdravstveni sistem. Prvo i preko reda na cijepljenje su išli povlašteni. Upravo to je model koji ova vlast koristi u zdravstvenoj zaštiti. Ali i drugdje. I sada da bi kritika bila konstruktivna potrebno je kritiku argumentirati i ponuditi rješenja.
U tom smislu mora se ustvrditi da su sve poluge vlasti u Hrvatskoj zakazale. Izvršne sudbena i zakonodavna vlast više su nego loši. Odgovornost za njihovu izbor snosimo mi građani. Birali smo ih i očito to mislimo napraviti u u budućnosti.

A što nam je ova vlast, u posljednjih 30 godina napravila najbolje se vidi na rezultatima popisa stanovnika.
Hrvatska prema popisu stanovništva iz 2021. godine ima 3 871 833 stanovnika. Što je u odnosu na popis iz 2011. godine manje za 413 056 stanovnika ili u postocima manje za 9,64%.
Isto tako treba istaknuti da je Hrvatska 1991. godine imala 4 784 265 stanovnika što je za 912 432 stanovnika više od broja stanovnika 2021. godini.
Prema popisu i 2021 Sisačko moslavačka županija ima 139.603 stanovnika što je za 19.04 % manje od popisa iz 2011. Više stanovnika od sisačko moslavačke županije izgubila je samo Vukovarsko-srijemska županija koju je napustilo čak 20,28 % stanovnika.
Sam grad Glina 2021 imao je 7116 stanovnika, što je za 2167 stanovnika manje nego 2011 i za 2572 stanovnika manje nego 2001. godine. Općina Glina 1991. godine imala je 23 040 stanovnika. Broj stanovnik grada Petrinje od 2001 do 2011. povećao se za 1258 stanovnika, da bi se na popisu od 2021. umanjio za 2167 stanovnika te ih sada Petrinja broji 19 950.
Očito da su potres i cirkus oko obnove negativno djelovali na broj stanovnika u Petrinji. Za razliku od Petrinja u Glini je kontinuirani pad stanovnika.

Upravo u padu broja stanovnika u Hrvatskoj trebamo tražiti uzroke loše i spore obnove područja nastradala u potresu kao i katastrofalno stanje u zdravstvenoj zaštiti.
Poznato je da je ulaskom u europsku uniju hrvatskim radnicima omogućeno zapošljavanje u većini zemalja europske unije. Velika većina njih je tu priliku iskoristila i otišla u zemlje koje su im za isti rad pružali bolje uvjete i plaće za više od duplo.
Taj egzodus radnog stanovništva upravo rezultira manjkom stručnih radnika od uslužne djelatnosti, industrije do radnika u zdravstvu. Vjerujem da naše političare, „stručnjake“ iz pravosuđa, suce i državne odvjetnike ne izvozimo. To je oštećena roba, škart koji nitko neće.
U gradu Glini na puno mjesta izvješene su državne zastave. Ne vidim razloga za to, grad je u katastrofalnom stanju upravo zavaljujući državnoj nebrizi. Ipak jedna simbolizira bolnu istinu, kakva zastava takva država.
U ovoj prići država ne želi priznati da je ostala bez kvalitetnih radnika, stručnjaka, znanstvenika. Svi su oni otišli jer im ova država i vlast nisu osigurali uvjete za dostojan život, rad, zdravstvenu zaštitu i vladavinu prava. Dostojan život podrazumijeva minimalnu plaću od 7500 kuna, prosječnu plaću veću od 10 000 kuna. A da je to moguće vidimo u zemljama kamo su naći građani otišli raditi, a možda i i trajno živjeti.
U tim zemljama naši radnici dobro zarađuju a proizvodi iz tih zemalja često su jeftiniji i kvalitetniji od sličnih naših proizvoda u našim trgovinama.
Rješenje za bolje plaće i radne uvjete su reforme koje će od preskupe države, korumpiranih političara i organiziranih kriminalnih skupina napraviti građansku državu. Državu gdje će svi biti jednaki pred zakonom i listama čekanja.
Ni u kojem slučaju rješenje nisu jeftini radnici iz Azije i Afrike. Ali isto tako rješenje nije u zabranama rada nedjeljom. Država treba utvrditi pravila a radnici i poslodavci trebaju se dogovoriti kada će raditi.
Međutim očito je da od pravih reformi neće biti ništa. Za organizaciju i provedbu reformi trebaju neovisni stručnjaci koji će promjene raditi da se postignu bolji rezultati a ne da se osiguraju pojedincima ekstra profiti. Niti pozicija niti opozicija takve reforme ne žele.
Da znam kako pozvao bi europske političare u Baniju, Petrinju Glinu i njihovu okolicu da vide kako se živi u njihovoj Europi pod njihovom upravom. Da vide što je korupcija i kriminal učinio jednoj lijepoj maloj državi.

E mail