Dvije rijeke, desna Drava i lijevi Dunav spajaju se u jednu rijeku i nastavljaju dalje kao Dunav. Au, koliko je to vode, pa tko će sve to popiti. Ne znam, ta vodena bogatstva se koriste na mnogo korisnih načina, pa da pokušamo nekom prodati vodu Drave i Dunava. U tim poslu prvo što mi padne na pamet su carine, na vodu bi odmah nabili 40, 80, 160 posto carina. Ako mogu Amerikanci možemo i mi. No šalu na stranu, ova komedija s američkim carinama, koja prvenstveno rade štetu američkim građanima ukazuje na nešto što državne vlasti zaboravljaju. Zaboravljaju zaštititi domaće proizvode. Trgovine su nam pune stranih proizvoda koji hrvatsku proizvodnju uništavaju. Hrvatska je mala, njeni proizvodni pogoni su dimenzionirani za malo tržište i nemaju šanse postići cijene proizvoda masovne proizvodnje. Pa imamo kineske proizvode. U Kini nema radničkih prava. Nema radnog, vremena, godišnjeg odmora i drugih radnički i ljudskih prava. Njihovi proizvodi imaju nižu cijenu a veću dobit. Uz takvo tržište uništiti će se proizvodnja ne samo u hrvatskoj nego i Europi.
E, tu trebaju države reagirati i uspostaviti iste uvjete za sve proizvode. Tu svakako ne mislim na način Trampalina, već na način temeljen na znanosti i trgovačkoj praksi.
Do sada smo govorili o nekim posebnostima rijeke Drave, a sada je vrijeme da spomenemo jedno čudo od ljepote koje su stvorile rijeke Drava i Dunav zajedno. To je park prirode Kopački rit. Ukratko o njemu iz teksta portala Park prirode Kopački rit.

Kopački je rit park prirode, smješten u kutu što ga čini rijeka Dunav sa svojim pritokom Dravom. Ovisno o vodostaju, vode tih dviju rijeka neprestano oblikuju i mijenjaju izgled Rita, stvarajući prekrasan mozaik jezera, kanala, bara i greda, poplavnih šuma, trščaka i vlažnih livada. To je jedno od najbolje očuvanih poplavnih područja u Europi, a Posebni zoološki rezervat najvrjedniji je dio Parka. Područje Kopačkoga rita karakterizira iznimna ljepota krajobraza i velika biološka raznolikost. Cijeli je Rit nadaleko poznat kao stanište brojnim pticama močvaricama, populaciji običnoga jelena te osobito orla štekavca, koji je simbol Parka.