Na krajnjem dijelu sjeverozapadne Slavonije u nizinskom ravničarskom području smjestila se Virovitica. U prekrasnoj ravnici, na mjestu gdje se križaju dva važna hrvatska i europska prometna smjera, koji se protežu nizinom Drave od zapada prema istoku i iz srednjeg Panonskog prostora prema jugu. Prometno je važna i blizina prijelaza preko rijeke Drave prema Mađarskoj.
Gradu Virovitici prometno je izuzetno važna, podravska magistrala, cesta koja prolazi najsjevernijim područjem RH u duljini od 328 km. Ona, osim naselja duž svoje trase međusobno povezuje Sloveniju, Hrvatsku i Vojvodinu

Izgradnja podravske magistrale započela je za vrijeme drugog svjetskog rata a intenzivnija izgradnja odvijala se između 1962. i 1973., kada su radovi završeni. Izgradnjom te ceste višestruko je porastao broja vozila i brutotonskog opterećenja na njezinoj trasi. Prosječni dnevni promet na Podravskoj magistrali iznosi 6500 vozila. Dakle magistrala je dimenzionirana i izgrađena da bi zadovoljila promet koji se odvijao prije 52. godine. U tom vremenu povećao se promet vozila, povećale su se dimenzije vozila, njihova nosivost i brzina. A cesta je ostala ista.
Taj podatak jasno govori, kakvu vlast i državu imamo. Država je dužna izgraditi prometnice kojima se promet odvija sigurno i ne ometa život stanovnika u područjima kuda prolazi. Magistralni promet ne smije prolaziti kroz naselja. Prometnice treba dimenzionirati prema stvarnim potrebama prometa i ne smije ih se posebno naplaćivati. Izgradnja auto cesta u punom profilu sa nedovoljnim protokom vozila i naplatom po previsokoj cijeni, pljačka je građana koju bi trebalo kazniti.

No, skrenimo iz magistrale u Viroviticu...