|
Datum: 06.07.2007
Nadzorni odbori, licencirana neodgovornost
O nadzornim odborima ovih dana puno se priča i piše. Razlog za to su odluke HSLS-a i HSS da iz nadzornih odbora državnih tvrtki povuku svoje članove te promoviranje prvih 140 profesionalnih članova nadzornih odbora.
Pokušajmo vidjeti kakva se to bombastična rješenja nude iz mudrih glava.
Zakon o trgovačkim društvima utvrđuje sve bitne elemente vezane uz nadzorni odbor. Evo nekih odredbi iz tog zakona:
Tko može biti član nadzornog odbora
Članak 255.
(1) Članom nadzornog odbora može biti fizička osoba koja je potpuno poslovno sposobna. Statutom se mogu odrediti uvjeti koje mora ispuniti osoba da bi bila imenovana u nadzorni odbor.
...
Nadležnost nadzornog odbora
Članak 263.
(1) Nadzorni odbor nadzire vođenje poslova društva.
(2) Nadzorni odbor može pregledavti i ispitivati poslovne knjige i dokumentaciju društva, blagajnu, vrijednosne papire i druge stvari. U tu svrhu odbor može koristiti pojedine svoje članove ili stručnjake.
(3) Nadzorni odbor podnosi glavnoj skupštini pisano izvješće o obavljenom nadzoru iz stavka 1. ovoga članka. U izvješću dužan je posebno navesti djeluje li društvo u skladu sa zakonom i aktima društva te odlukama glavne skupštine, jesu li godišnja financijska izvješća napravljena u skladu sa stanjem u poslovnim knjigama društva i pokazuju li ispravno imovinsko i poslovno stanje društva te stav koji ima o prijedlogu uprave glede dobiti i pokrića gubitka u društvu. Članovi koji se ne slažu s nekim dijelom izvješća ili s izvješćem u cjelini dužni su u pisanom obliku dostaviti glavnoj skupštini svoje primjedbe.
...
|
HSLS i HSS smatraju da bi povlačenje državnih dužnosnika iz Nadzornih odbora omogućilo kvalitetniji rad istih. Do tog zaključka HSLS i HSS došli su prilikom saborske rasprave o odgovornosti Nadzornog odbora u Brodosplitu. U tom brodogradilištu utvrđena je višemilijunska pljačka i smijenjena uprava. Državno odvjetništvo nije procesuiralo Nadzorni odbor na čelu sa ministrom Brankom Vukelićem usprkos znanju o nepravilnostima i ne poduzimanjem zakonom predviđenih mjera. Saborskom izglasavanja nepovjerenja ministru Vukeliću, HSLS i HSS nisu dali podršku.
Iz afere Brodosplit među inim saznanjima doznali smo da NO ne rade, ne odgovaraju i nisu stručni.
Inicijativa HSLS i HSS kojom traže povlačenje državnih dužnosnika iz nadzornih odbora nema zakonsku osnovu. Prema zakonu član NO može biti svaka radno sposobna fizička osoba. Prema navedenome za HSLS i HSS inicijativu treba mijenjati zakon. Isto tako, ta inicijativa ne daje odgovore na: nerad, neodgovornost i nestručnost nadzornih odbora. Povlačenje dužnosnika iz NO je samo pokušaj opravdanja za ne davanje podrške izglasavanja nepovjerenja ministru Vukeliću u aferi Brodosplit kao i ne izglasavanja povjerenja ministrima iz Upravnog odbora HFP-a.
U Jutarnjem listu čitamo da će u Splitu danas biti promovirano prvih 140 profesionalnih članova nadzornih odbora koji su prošli višemjesečnu specijaliziranu edukaciju koju su u travnju zajednički pokrenuli zagrebački i splitski ekonomski fakultet. Za edukaciju od 60 sati trebalo je izdvojiti 18.000,00 kuna. Danas će postati povlašteni nadzornici, među ostalim, Hrvoje Vojković, Staško Adlešić, Mirko Barišić, bivši premijer Franjo Gregurić, Dejan Košutić te Siniša Poljak.
Poticaj za edukaciju “stručnjaka” za nadzorne odbore dao je premjer Sanader kada ga je oporba “prala” za nadziranu pljačku ministra Vukelića u Brodosplitu. Tada je rekao da treba organizirati edukaciju nadzornih odbora kako bi opravdao Vukelića. To su prihvatili ekonomski fakulteti u Zagrebu i Splitu i organizirali obrazovanje te prihodovali neplanirane dohotke. Riječ je o 140 polaznika x 18.000.00 za 60 sati nastave.
Navedena edukacija još je samo jedna od besmislica ove vlade, koja nije predviđeno zakonom.
Svrha ovih igrokaza HSLS, HSS i Sanaderove edukacije vidljiva je iz imena koja se školuju za nadglednike. Staško Adlešić, suprug predsjednice HSLS i Hrvoje Vojković visoki dužnosnik HSLS.
Siniša Poljak, HDZ, koji je u jeku afere Brodosplit smijenjen iz NO-a splitskog škvera. Trenutno nadgleda Zračnu luku Zagreb i Odašiljače i veze . Njegovo nadgledanje u Odašiljačima i vezama je pod istragom. Kako to radi u Zračnoj luci Zagreb vidi se iz ugovaranja poslova zračne luke sa Ingrom vrijednog 24.000.000,00 kuna bez javnog natječaja.
Za kvalitetan rad NO nije potrebno organizirati tečajeve. Hrvatskom gospodarstvu ne trebaju priučeni nadzornici nego odgovorni stručnjaci. Takvi stručnjaci školuju se na regularnim fakultetima i stiču iskustva stručnim i odgovornim radom u gospodarstvu.
Da bi se došlo do kvalitetnih i odgovornih ljudi u nadzornom odboru treba poštivati zakone. Što znači da svako trgovačko društvo treba Statutom utvrditi uvjete koje mora ispuniti osoba da bi bila imenovana u nadzorni odbor (Članak 263. Zakona o trgovačkim društvima) i da se temeljem tih uvjeta raspiše natječaj (članak 54 Ustavna RH). Odabirom najboljih kandidata i njihovim imenovanjem trebali bi se dobiti nadzorni odbori koji bi radili prema zakonu a ne prema željama političkih moćnika.
Što zaključiti?
Hoće li biti nadzorni odbori bolji ako iz njih izađu dužnosnici a uđu muževi prvih žena stranki? Hoće li biti odbori bolji ako HDZ-ovi poljaci postanu povlašteni nadzornici?
Neće, sve ovo je rađeno da se ništa osim, kojeg imena, ne promjeni. Vlast i dalje hoće imati apsolutni nadzor i kontrolu nad upravljanjem u tvrtkama. Stručnost i zakonitost nije njihov cilj. Magla i mulj je ono što njima treba.
Nadzorni odbori, njihov nerad i nestručnost, uzrokuju velike štete u gospodarstvu. Za svoj rad trebali bi biti odgovorni u skladu sa zakonom. Primjeri šteta i neodgovornosti NO u Brodosplitu, HFP trebali su biti istraženi i procesirani od strane Državnog odvjetništva i pravosuđa. Nisu.
Zastupnike u Saboru to ne brine, danas su pohvalili rad tog istog Državnog odvjetništva. Odvjetništva koje ništa nije poduzelo u HFP nakon revizijksog izvještaja ili u Zračnoj luci Zagreb gdje je javno obznanjeno ugovaranje poslova bez javnog natječaja.
|