Datum: 25.08.2008 Velika Gorica, prometna provincijaPodručje Grada Velike Gorice prostire se na površini od 552 km2 i zahvaća Turopoljsku nizinu, dio Posavine i Vukomeričkih gorica. S brojem stanovnika preko 60.000 za područje Grada, i samim naseljem od preko 30.000 stanovnika, Velika Gorica zauzima sedmo mjesto u Republici Hrvatskoj. Velika Gorica je najveći i najznačajniji grad Zagrebačke županije, grad mogućnosti, grad mladih, grad velikog povijesnog i kulturnog nasljeđa, grad ekološki očuvanog okruženja, grad urbane jezgre i prelijepe ruralne okolice. Ovo se može pročitati na portalu Grad Velika Gorica. Dakle Velika Gorica je grad. Dali je to tako?Šetnjom, vožnjom biciklom ili automobilom, može se bolje upoznati Gorica. Prolaskom kroz goričke ulice i kroz gorički promet, gubi se slika o Gorici gradu. Pod pojmom, grad, podrazumijeva se viši oblik organiziranog naselja. Naselje koje svojim stanovnicima osigurava siguran i ugodan život. Nažalost, jedan od elemenata sigurnosti i udobnosti, promet i prometnice, u Velikoj Gorici na niskoj su razini. Od ranih jutarnjih sati, kroz “urbanu jezgru” tutnji promet, od Siska prema Zagrebu i obrnuto. Taj promet odvija se uglavnom preko dvije ulice: Zagrebačke i Ljudevita Posavskoga. Intenzitet prometa, većim dijelom dana je takav da se prometuje u kolonama. Cesta Zagreb – Velika Gorica je prometnica s najvećim prometom u Hrvatskoj. Sav promet prolazi kroz centar naselja te se u centru preusmjerava za smjerove: Sisak, Vukomeričke gorice i posavinu. Život uz takav promet sve je samo ne ugodan. Zrak koji promet proizvodi truje građane oko prometnica a kretanje naseljem iziskuje puno prometne vještine, jake nerve i sreću. Dakle oni bez sreće mogu birati: plućni odjel, Vrapče, traumatologija ili Visoki breg. Detaljniji prikaz u Prostornom planu Problem nije nerješiv. Potrebno je samo malo rada i nešto novaca. Raditi bi trebale prvenstveno službe grada zadužene za promet. Ako to ne mogu riješiti gradski prometni stručnjaci, djeca iz osnovne škole sigurno hoće. Škola samo što nije počela. Ceste, ulice i poljski putevi izvan centra ne mogu se zvati gradskim ulicama. Ono što imaju naselja Pleso, Rakarje i Kobilić te dijelom Kurilovec nisu ceste. To su prostori s ispucanim asfaltom i mnogim rupama iznenađenja. Po tome se bezbroj puta kopalo i krpalo i ne vjerujem da zadovoljava tehničke uvjete za sigurno odvijanje prometa. Te staze, nemaju odvodnju oborinskih voda, nemaju adekvatnu rasvjetu, nemaju pješačke staze. Poslije kiše voda prenosi zarazu, zaljeva pješake ali i skriva rupe. Odgovorni opravdanje za opisani kaos i pretvaranje grada u kaotično naselje obično traže u nekome drugome. Gradska vlast, Picula i SDP, prebacuju na državu, Šukera i HDZ. Šuker i HDZ krive Piculu.
Istina je da su krivi i jedni i drugi. |
|