Datum: 12.02.2008

Uske, vijugave i često zakrčene ceste sve više odlaze u povijest. Njih zamjenjuju suvremene ceste koje su projektirane za veće brzine, veći protok vozila i veću sigurnost korisnika. Suvremene ceste trebale bi smanjiti vrijeme putovanja i troškove vezane uz prijevozna sredstva. Hrvatska je u poslijednjih nekoliko godina izgradila zavidan broj kilometra suvremenih autocesta. Do sada su spojeni ili će uskoro biti spojeni svi važni gospodarski centri u državi. Uz dobar automobil i puno novca može se vrlo brzo stići, recimo, od Splita do Mađarske granice. Isto tako od Krapine se vrlo brzo može doći do Slavonskog Broda i dalje prema ravnoj Slavoniji ili mračnoj Srbiji.

Kod izgradnje cesta više nema problema. Nema više prepreke koje graditelji ne bi mogli savladati. Postoje domaći stručnjaci: inženjeri i projektanti, vrijedni radnici i moćni strojevi koji mogu brzo i kvalitetno izgraditi cestu na svakoj dionici. Ponosan sam na nove ceste, njihovu kvalitetu i brzinu kojom su izgrađene. Veseli me što su te ceste uglavnom djelo domaćeg uma i vrijednih hrvatskih ruku.

Ne veseli me cijena koju hrvatski građani i njihovi gosti, za korištenje te ceste, moraju platiti. Uz sve one poreze i namete koji se izdvajaju za ceste a ugrađeni su u cijenu pogonskog goriva, registraciju vozila i bog ga zna što sve ne, mora se plaćati i na ulazima ili izlazima tih suvremenih cesta.

Na ulazima i izlazima iz cesta koje život znaće napravljena su mala naselja. Kućice u koje su smješteni blagajnici koji nam podižu i spuštaju rampu, troše naše dragocjeno vrijeme i za to nam uzimaju novac. Uvijek kada dolazim u neko od tih naselja sa rampom sjetim se ne tako davne “balvan revolucije”. Sjetim se tipova koji su rušili stabla na ceste i pokretali rat. Rat koji je bio besmislen i nepotreban.

Naselja na autocestama za mene su također nepotrebna i besmislena. Besmisleno je graditi objekte u kojim će 24. sata dnevno biti zaposlene osobe koje će ometati promet da bi izvršili naplatu za korištenje ceste. Besmisleno je od novca naplaćenoga za ceste plaćati rampe, kućice i blagajnike. Rampe ne utječu na kvalitetu i sigurnost prometa, već naprotiv usporavaju promet i čine ga nesigurnijim.

Za razliku od nas, Austrija, Mađarska, Češka, Slovačka nemaju balvan revoluciju na cestama. Nemaju zastoja i nepotrebnih troškova. Naplatu korištenja autocesta riješili su uvođenjem vinjeta, odnosno napljepnica. Te naljepnice mogu se kupiti na benzinskim servisima. Za prodaju vinjeta nije potrebna izgradnja čitavih naselja uz cestu niti je potrebno zaposliti blagajnike. Vinjete se jednostavno prodaju poput državnih biljega. Vinjete vrijede za određeno vremensko razdoblje, od jednog dana do godinu dana.

Primjer

Kontrola korištenja vinjeta na autocestama

Prema iskustvima Austrije 98% automobila koristilo je vinjete. Uvođenje elektronske kontrole vinjeta, koja se upravo uvodi u Austriji, ima za cilj stopostotno korištenje vinjeta. Kazne za one koji ne koriste vinjetu je između 300 i 3000 €. Više na Business.hr.

Kako se plaća cestarina u Hrvatskoj?

Naplata u Hrvatskoj u najvećem dijelu naplaćuje se direktno na autocesti gotovinom. Uz gotovinu nude se i neke pogodnosti: