O aferi, kako ju od milja zovu, „Janaf“, puno je rečeno i puno toga je viđeno. Jako je malo korisno napravljeno. Ukratko šlamperaj.

Za razliku od USKOKA i policije koji su nešto pokušavali,  Privredna banka Zagreb i Ured za sprječavanje pranja novca, koliko je javnosti poznato, nisu izvršili svoju zakonsku obvezu.

 Poznato je da je Krešimir Petek nazvao Privrednu banku Zagreb i od službenice zatražio da mu pripremi 1,96 milijuna kuna. Petek je novac pokupio i odnio iz banke. Navodno ga je predao Draganu Kovačeviću.

U skladu s člankom 61. Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, banka ima obvezu svaku gotovinsku transakciju od 200.000,00 kuna i veću, prijaviti Uredu za sprečavanje pranja novca pri Ministarstvu financija.

NADLEŽNOST UREDA za sprečavanje pranja novca

- Ured je središnja nacionalna administrativna jedinica nadležna za primanje i analiziranje obavijesti o sumnjivim transakcijama i drugih informacija propisanih Zakonom i na temelju njega donesenim podzakonskim aktima u vezi s pranjem novca, povezanim predikatnim kaznenim djelima i financiranjem terorizma
- Ured je nadležan za dostavljanje rezultata svojih operativnih analiza kao financijsko-obavještajnih podataka i svih drugih relevantnih informacija nadležnim tijelima na daljnje postupanje i procesuiranje kada utvrdi da u konkretnom slučaju postoje razlozi za sumnju na pranje novca i/ili financiranje terorizma.

Slijedom navedenoga, Peteka i Kovačevića se tereti za davanje i primanje mita. Mito je novac koji je uz novac za izvršene radove uplaćen od strane tvrtke primatelja mita na račun davatelja mita. Davatelj mita sa svog računa podiže novac i prosljeđuje ga primatelju.

Dakle, tu se radi o kaznenim djelima korupcije i pranja novca. Iznos transakcije u gotovini je veći od 200.000 kuna i potrebno je postupiti u skladu s zakonom  o Sprečavanju pranja novca.

Ukoliko je Ured za sprečavanje pranja novca odradio transakciju po zakonu, onda se zna gdje je novac. Ako se ne zna gdje je novac, onda imamo problem, ne samo sa uskokom i policijom, već i s obveznicima iz Zakon o Sprečavanju pranja novca. Konkretnije s Privrednom bankom Zagreb i Ministarstvom financija i njegovim Ured za sprečavanje pranja novca.

Ujedno se nameće pitanje, koliko su sličnih transakcija banke i ured propustili obraditi i koliko je kriminalom stečenog novca otišlo za nepoznate namjene. Terorizam,  recimo.

Nošenje novca u vrećama podsjeća na Sanaderovo vrijeme, njegovo pranje novca za crni fond HDZ-a. Onda je to išlo preko Fimi-medie a sada preko Elektrocentra Petek?  Ponavlja li se povijest?