Datum: 24.12.2016

Kraj godine mnogima, koji za to imaju uvjete, povoljno je vrijeme za odlazak u mirovinu. Jedna od prednosti odlaska s krajem kalendarske godine je taj što onda ta godina ulazi u prosjek za izračun mirovine. Kod odlaska u mirovinu izuzetno je važno ažurirati sve podatke koji utjeću na izračun visine mirovine. Svaka kuna u mirovini, koja je skoro svima premala, ima veliku vrijednost jer se množi s brojem mjeseci. Tako da 100 kuna u jednoj mirovini iznosi 1200 kuna u jednoj godini. Na žalost, u postupku ostvarivanja pravo na mirovinu postoji puno, zakona, uredbi i naredbi. Stječe se dojam da je to napravljeno upravo zato da se ne može snaći, odnosno da neke pogodnosti imaju samo privilegirani.

Kako u mirovinu?

Ovisno o uvjetima koje ispunjava i mogućnostima koje određene mirovinske kategorije daju, svaki kandidat za mirovinu odabire za sebe najisplativiju varijantu. Ta odluka, za one koji imaju mogućnosti birati je prava "noćna" mora. Puno zakona, zakonskih odredbi, uredbi i različitih tumačenja. Recimo, koliko tu ima samo naziva, starosna mirovina / prijevremena starosna mirovina /starosna mirovina za dugogodišnjeg osiguranika / prijevremena starosna mirovina zbog stečaja.

Kako se to radi?

Radnika koga poslodavac proglasi viškom, metodama prisile i zastrašivanja, prisili se dati otkaz ugovora o radu uz određenu svotu novca. Određena svota novca nije otpremnina iako tako na prvi pogled izgleda.
Dakle, kada radnik podlegne pritisku, potpiše zahtjev za pregled kod liječnika poslodavca. Liječniku je potrebno donijeti, ako postoji postojeću dokumentaciju a ako je nema, naprave se dodatni pregledi. Kako se radi o ljudima koji nemaju zdravstvene probleme, ponekad je potrebno više puta ići na takve preglede. Sve to za radnika ponižavajuće, prisiljen je tražiti negativne nalaze.

Kada se nepoznati uvjeti zadovolje, liječnik poslodavca zaključi da je radnik radno nesposoban, poslodavac na temelju tog zaključka, pokreće proces otkazivanja ugovora o radu i isplaćuje radniku, po svom nahođenju, novac kao otpremninu. Na taj novac poslodavac ne plača; poreze, prireze i fondove jer je sve prikazano kao otpremnina za radno nesposobnog radnika. Ovim načinom čini se šteta, državi (fondovi i porezi), gradovima (prirezi) Da bi to bila otpremnina za radno nesposobnog radnika nedostaje jedna bitna zakonska procedura. Nedostaje rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje kojim se utvrđuje radna nesposobnost. Temeljem tok rješenja mogu se ostvariti prava koja proističu za osobe koje nisu radno sposobne.
Upravo zbog tog nedostatka, radnik ne može u invalidsku mirovinu, koja bi mu pripadala da je radna nesposobnost dokazana, već odlazi na burzu rada ili u neki vid prijevremene mirovine.
Varanje države, izbjegavanjem plaćanja u mirovinski i zdravstveni fond, ne plaćanjem poreza na plaću i prireza, čini se ogromna šteta državi. Država zna za ovaj kriminal, o svemu je obaviješten nadležni ministar i javnost. Zatražena je istraga.
Sam ovaj igrokaz poslodavca s liječničkom dokumentacijom igra je za gledaoce. Nadležni znaju zakonsku proceduru i njih se ne može prevariti. Očito je ovaj poslodavac jači od države.